All posts by Emil Vlajić

About Emil Vlajić

Lekar po profesiji. Zanimanja uglavnom u oblasti kulture i obrazovanja. Hobi mnogi, različiti, promenljivi. Sportovi vezani za vetar i vodu, ranije. Sada rekreacija. Fotografija.

Kragujevac, 1941

 Profesor Aleksandar, Aca,  Vlajić

Profesor Aleksandar, Aca, Vlajić, je u Kragujevačkoj gimnaziji  predavao matematiku i fiziku kao suplent u početku, kasnije kao profesor. Njegova karijera je  trajala 16 godina.

11 c Kragujevac 1930-40

Bio je strog i zahtevao je od učenika mnogo. Dovoljno je bilo da se čuje njegovo ime, pa da,  ne samo u učionici, već i u hodniku zavlada tišina. Nije praštao, umeo je da kazni nemirne učenike, ali je posebno voleo vredne i vragolaste, pošto je i sam voleo da se našali. Uživao je nepodeljenu ljubav svojih učenika.

12 b2 gimnazija Kragujevac 1930-40

Sa kolegama je bio druželjubiv i veseo. Svi su ga poštovali i voleli. Imao je razumevanja za svakoga…

13 b gimnazija Kragujevac 1930-40

Profesor Vlajić sa svojim razredom i direktorom gimnazije na času matematike.

10 gimnazija Kragujevac 1930-40

„… 18.10.1941. godine došla su kući dvojica gestapovaca sa ceduljom na kojoj je bilo napisano njegovo ime i prezime. Odveli su ga u topovske šupe. Sutradan uveče, posle policijskog časa,  streljali su ga sa celom grupom…“ (reči supruge, Mare Vlajić)

11-13

Tekst iz knjige „Cvet koji ne vene“, Kragujevac, 1981 (Sećanja preživelih učenika i profesora na svoje školske drugove i profesore streljane od strane fašista u Šumaricama 21. oktobra 1941. godine.)

Reproduktivni ili kreativni učitelj

Kreativni učitelj je neprocenjivo vredan resurs
Kreativni učitelj je okosnica kreativne nastave.

 

 

U obrazovnom sistemu se mogu prepoznati dva tipa učitelja: Reproduktivni i Kreativni

Evo odlika jednog i drugog tipa učitelja.

 

Reproduktivni učitelj

Kreativni učitelj

Rado koristi gotove nastavne materijale i gotove pripreme za  rad u razredu. Na svaki čas  dolazi sa novim  scenarijem i  novim nastavnim materijalima.
Oslanja se na udžbenike u kojima je ponuđen gotov scenaro  za „obradu” novih sadržaja. Umesto udžbenika koristi  naučno-popularne i umetničke tekstove.
Misli da mu  je stečena diploma dovoljna za ceo radni vek Stalno uči (formalno i neformalno).
Nikada nije prikazao  neki svoj radni rezultat, a one koji to rade naziva „karijeristima”. Prikazuje  vlastite metode, pripreme, didaktičke materijale na stručnim  skupovima.
Nikad nije napisao  niti objavio  stručni tekst, a o onima koji to čine nema „visoko” mišljenje. Objavljuje stručne tekstove u časopisima ili na internetu.
Godinama koristi iste modele nastavnih aktivnosti. Proverava vlastite ideje.
Nema nove ideje i nikad se ne pita može li se nešto raditi drugačije. Uvek ima nove ideje za zajedničke aktivnosti s učenicima.
Ako i sazna za neku novu ideju traži što jednostavniji recept za njeno ostvarenje. Svaku tuđu ideju  menja i obogaćuje.
Ništa ga ne zanima osim obaveznog  nastavnog  plana i  programa. Znatiželjan je – sve ga zanima, ima širok spektar interesovanja.
Ne zna da na Internetu postoje mnoge stranice sa produktima kreativnih kolega. Istražuje tuđe ideje na internetu.
Godinama nije pročitao neku  novu stručnu ili naučnu knjigu. Čita najnovije knjige iz metodike, pedagogije i psihologije.
Godinama nije prelistao neki stručni ili naučni  časopis. Prati stručne i naučne  tekstove u časopisima.
Godinama koristi iste pripreme bez obzira na strukturu učenika u razredu. Prilagođava pripreme časa konkretnim učenicima.
Ne zanima ga nikakva saradnja s drugim kolegama, a na stručne susrete ide samo zato što mora. Sarađuje s drugim kreativnim kolegama, pravi povoljnu atmosferu  za učenje u školi.
Primenjuje  frontalnu nastavu. Primenjuje aktivne oblike učenja.

(https://bib.irb.hr/datoteka/679399.Diplomski_rad-Andrea_Ivoevi.pdf)

 

Negotin, 1942

Četvrti razred učiteljske škole u  Negotinu, 1942/43 god. Na izletu.

6 Negotin

Generacije koje su stasale posle rata (mislim posle II svetskog rata) o ratnim godinama su sticale predstavu iz udžbenika, a zna se da su istoriju pisali pobednici. Tek u skorije vreme ta istorija se osvetljava i sa druge strane. Ali su te  ratne godine, iz posleratne perspektive, ostale mračne, strašne, pune patnje i strahota. Nekako ostaje izvan fokusa da je i u tim godinama neko rastao, stasavao, imao školske dane, i po Brankovim rečima, živeo “najlepše školsko doba”.

Učenici IV godine učiteljske škole u Negotinu sa svojim profesorom na izletu na ovoj fotografiji  odaju kompaktnost odeljenja, bliskost koju samo mladi ljudi koji se spremaju da udju u život  mogu osećati medjusobno, sa njihovih lica se naslućuje energija i polet. Mnogi od ovih mladih ljudi su kroz svoju profesionalnu karijeru dali doprinos obrazovanju u Timočkoj krajni narednih 30-tak godina.6a Negotin 1942

Vlasnik slike, Borivoje Gojić,  je svoj randi vek proveo u obrazovanju. Bio je nastavnik u Osnovnoj školi u Brestovcu, direktor u osnovnoj školi u Rgotini, i nastavnik do odlaska u penziju u  školi  u Vražogrncu.

“Svojina Borivoja Gojića iz  Vražogrnca”

Zahvaljujem se Svetlani Nikolić na slici i pratećim podacima.

Mali Izvor, 1937

Učenici ispred škole u  Malom Izvoru, 1937. godine

5 Mali Izvor 957x

“..Godine 1900. je počela sa radom škola u Malom Izvoru, posle podizanja odgovarajuće školske zgrade. Ministarstvo prosvete je za prvog učitelja ove šlkiole postavilo Mihaila V. Mihailovića, koga je ubrzo zamenio Dušan Klajić….U periodu izmedju 1930 i 1940 godine, škola u Malom Izvoru imala je dva učitelja i izmedju 70 i 100 učenika..” navodi se umonografiji “Osnovna škola u Grljanju” iz 1982 godine, urednika Tomislabva Mijovića.

Na ovoj slici se može izbrojati  oko 130 učenika. U pozadini je školska zgrada, koja je i danas u upotrebi, s tim što danas ima jednu učiteljicu i 7 đaka.