All posts by Emil Vlajić

About Emil Vlajić

Lekar po profesiji. Zanimanja uglavnom u oblasti kulture i obrazovanja. Hobi mnogi, različiti, promenljivi. Sportovi vezani za vetar i vodu, ranije. Sada rekreacija. Fotografija.

Zdrav početak dana za nastavnike

Da li se nastavnici zdravo hrane? Šta učitelji  jedu za doručak?

zdrava hrana
Šaka badema

Istraživači su postavili pitanje da li se predavači u školi na ispravan način pripremaju za svakodnevni rad. Da li jedu pravu hranu u pravo vreme da bi obezbedili najbolje uslove za sopstveni mozak, da bi izdržali izazovni posao suočeni sa đacima  tokom radnog dana.

Ukoliko dan počinju zdravim doručkom učitelji će imati dovoljno  energiju za nastavu za celo pre podne. U suprotnom će ostati bez energije već oko 10 sati. Istraživači su  analizirali šta učitelji jedu za doručak i u proseku to izgleda ovako: zdela pahuljica, kašičica šećera,  mleko sa malo masti, čaša soka od pomaranže, nekada i pecivo. Kada njihova energija počinje da posustaje sredinom prepodneva, učitelji uzmu čašu jogurta sa malim procentom masti… i pitaju se zašto osećaju veliku glad u vreme pred ručak. Stavimo li pod lupu ovaj doručak,  pokazaće se da je ovakav obrok pun ugljenih hidrata, sa malo hranjljivih sastojaka.

Alternativa bi mogla biti sledeće: omlet sa povrćem i šolja kafe ili čaja, što  obezbedjuje dovoljno energije za celo pre podne rada sa đacima. Dopuna bi mogla biti porcija proteina veličine dlana u vidu piletine ili ribe, zajedno sa šarenom salatom začinjenom maslinovim uljem.

Raditi u školi je energetski jako zahtevan posao, i zato je važno obezbediti dovoljno goriva kako za telo, tako i za mozak.

Izvor: Nutrition Tips for Busy Educators

 

“Problematično” dete u razredu – 48

Osnovna škola “Posavski partizani”, Obrenovac, 16.1.2016.

2016 jan 045a
Iskustva se razmenjuju i u pauzi
2016 jan 019a
Razbijanje treme pred početak seminara
2016 jan 030a
Radna atmosfera
2016 jan 032a
Grupni rad
2016 jan 033a
Konsultacije o Izboru “problematičnog” deteta za prikaz
2016 jan 034a
Radni zadatak je skoro gotov
2016 jan 035a
Sveobuhvatan pristup
2016 jan 036a
Puna koncentradcija pri izradi prikaza
2016 jan 040a
Prijatan ambijent škole “Posavski partizani” u Obrenovcu

Dečji doručak u raznim krajevima sveta

Novinari New York Times-a ovako vide decu širom sveta za vreme doručka. Lokalna i neobična jela ilustruju podneblje i prilagodjena su uzrastu, ekonomskom stanju i mentalitetu. Jedinstveni dečji izrazi za vreme doručka kao i njihov neposredni ambijent, govore o atmosferi koja prati ovaj važan dečji obrok.

1.     Tiago Bueno, 3 godine, São Paulo, Brazil

Tiago Bueno doruckuje, Brazil
Tiago Bueno

Kukuruzne  pahuljice, blagi krem sir (requeijão),  slatki beli  hleb (bisnaguinha) i kolač od banana.

Dorucak u brazilu

 

2.     Birta Gudrun, 3 ½ godine, Reykjavik, Island

Birta Gudrun doruckuje, Reykjavik, Island
Birta Gudrun

Ovsene pahuljice kuvane u vodi ili mleku, sa smedjim šećerom, javorovim sirupom, puterom, voćem i kiselim mlekom. Uz doručak ide i gutljaj ribljeg ulja.

dorucak na Islandu

3.     Koki Hayashi, 4 godine, Tokyo,

Koki Hayashi doruckuje, Japan
Koki Hayashi

Zelena paprika mešana i pržena sa parčićima sušene ribe, soja sosom i susamom. Preliv od sirovog jajeta sa soja sosom preko vrućeg pirinča. “Kinpira” (jelo od lotosa i korena čička sa šargarepom,  dinstano u susamovom ulju).  Soja sos i slatko vino od pirinča (Mirin). “Miso” supa. Zrna groždja i kriške azijske kruške. Mleko.

dorucak u Tokiju

4.     Viv Bourdrez, 5 godina, Amsterdam

Viv Bourdrez doruckuje, Amsterdam, Holandija
Viv Bourdrez

Hleb sa puterom i slatkim “Sprinkles”  (izlomoljeni komadići)  koji mogu biti različitog ukusa (čokolada, vanila, voće…) Čaša mleka.

dorucak u amsterdamu

5.     Nathanaël  Picard, 6 godina,  Paris

Nathanaël  Picard doruckuje, Pariz, Francuska
Nathanaël Picard

Žitarice sa hladnim mlekom. Kriška francuskog hleba sa puterom i džemom od kupine. Jedan kivi.  Sveže iscedjeni sok od narandže. Kroasan.

dorucak u Parizu

6.     Emily Kathumba, 7 godina, Chitedze, Malawi

Emily Kathumba doruckuje, Malawi
Emily Kathumba

Kukuruzna kaša sa sojinim i brašnom od kikirikija (Phala). Prženi uštipci od kukuruza, sa crnim i belim lukom , parče slatke bundeve i kuvani krompir. Zasladjeni tamno crveni sok osušenog cveta hibiskusa.

dorucak u Malaviju

7.     Oyku Ozarslan, 9 godina, Istanbul

Oyku Ozarslan doruckuje, Istambul, Turska
Oyku Ozarslan

Crne i zelene masline, Nutela namaz, seckani paradajz, tvrdo kuvano jaje, džem od jagoda, puter natopljen medom i asortiman turskih sireva.

dorucak u Istambulu

 

Izvor: The New York Times Magazine

 

Šta deca u svetu jedu za doručak?

Za školsku decu, doručak je najvažniji obrok. Lako se kaže  šta nije preporučljivo davati deci za doručak,  ali je teže dati konkretni primer. Od pomoći mogu biti primeri iz različitih zemalja svesta. Evo šta deca u svetu obično doručkuju.

Italija

Decji dorucak u Italiji
Italijanski dorucak

Lokalna riba na podlozi od rukole,  testenina sa sosom od paradajza, Caprese salata (sir, paradajz i bosiljak),  kriška francuskog hleba  i grozd.

Finska

Decji dorucak u Finskoj
Finski dorucak

Supa od graška, salata od cvekle, salata od šargarepe, hleb i “pannakkau” (desert palačinke) sa svežim bobicama

Francuska

3 Decji dorucak u FrancuskojBiftek, šargarepa, boranija, sir i sveže voće.

Brazil

Decji dorucak u Brazilu
Brazilski doručak

Svinjsko meso sa mešanim povrćem,  crni pasulj i pirinač, salata, hleb i pečene banane

Južna Koreja

Decji dorucak u Juznoj Korei
Korejski dorucak

Riblja čorba, tofu  preko pirinča, “kimchi” (tradicionalno korejsko jelo  – povrće sa sosom) i sveže povrće

Grčka

Decji dorucak u Grckoj
Grčki doručak

Pečena piletina preko orzo-testenine, sarmice od vinovog lista, salata od krastavca i paradajza, sveže pomorandže,  i grčki jogurt sa semenkama nara.

Ukraina

Decji dorucak u Ukraini
Ukrainski dorucak

Pire krompir sa kobasicama, boršč, kupus i “syrniki” (palačinke-desert)

Španija

Decji dorucak u Spaniji
Spanski dorucak

Dinstani škampi na smedjem pirinču i povrću, “gazpacho” (hladna supa od povrća), sveže paprike, hleba i narandža.

USA

Decji dorucak u Americi
Američki doručak

Pohovani komadići piletine, pire krompir, grašak, voćni kup i čokoladni “chip” kolačić.

 

 

 

 

Photography by sweetgreen.

Preskakanje doručka nije dobra navika

Nastavnici u osnvonim i profesori u srednjim školama  primećuju da sve više dece preskače doručak.

raznovrsna hranaPreskakanje doručka nije dobra navika. Zabluda je da se izostavljanjem doručka može smanjiti telesna težina. Istraživanja pokazuju  da deca koja redovno  doručkuju  imaju manju  telsnu masu u odnosu na decu koja preskaču doručak .

Deluje neverovatno, ali ona deca koja redovno doručkuju unose više kalorija,  vlakana i holesterola,  računajući celodnevni unosu hrane,  ali zato unose manje nezdravih masti. Deca koja preskoče doručak, obično nadoknade unos drugim obrocima u toku dana, ali je tada ta hrana manje kvalitetna, tj. slabije balansirana.

Doručkovanje  takodje ima uticaja i na postignuća u školi. Mnoge studije pokazuju da deca koja doručkuju bolje funkcionišu, postižu bolje rezultate, imaju bolju koncentraciju i više energije.

nasmejani dorucakDeca koja doručkuju generalno su boljeg zdravlja, a to je povezano sa vrstom hrane koja se obično unosi jutarnjim obrokom.  Doručak obezbedjuje hranljive potrebe dece mnogo bolje nego ostali obroci tokom dana. Doručak je odlična prilika da se pojedu vlakna u obliku cerelarija i hleba od integralnog brašna. Vlakna mogu biti od pomoći kod kontrole telesne težine i povezuje se sa nižim vrednostima holesterola u krvi.

 https://www.healthychildren.org/English/healthy-living/nutrition/Pages/The-Case-for-Eating-Breakfast.aspx

Tri principa pravilne ishrane

Pojam pravilne ishrane podrazumeva zadovoljenje potreba organizma za dnevnim unosom energije i dovoljnom količinom prehrambenih i zaštitnih materija koje su neophodne za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja.

dobro balansirani sastojci hrane čine zdrav obrokPrvi i osnovni  princip zdrave ishrane jeste: Uneti odgovarajuću količoinu potrebnih namirnica

Iz ovog proizilaze sekundarni principi:

1.   Princip individualbnosti (potrebe konkretne osobe)

Kod pripremanja hrane za dete treba imati na umu:

  1. Uzrast (u ranom dečjem uzrastu je velika potreba za gradivnim materijama, u adolescenciji energetske potrebe su veće…)
  2. Nasledne faktore (predispozicija za odredjene poremećaje i bolesti vezane za ishranu, “sklonost” ka debljanju)
  3. Uskladjivanje ishrane sa dominantim tipom
  4. Ugradnja zdravog načina ishrane u individualni životni stil.

2.  Princip kvaliteta (odrediti koje su to namirnice potrebne)

Hranom se osigurava unos materija neophodnih

  1. izaberi zdravu hranu
    Izabrati zdravu hranu nije lako

    Za izgradnju tkiva (belančevina, gvožđa i kalcijuma),

  2. Energija neophodna za odvijanje procesa metabolizma i telesnu aktivnost (masti i ugljeni hidrati)
  3. Nutrijenti potrebni za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali).
  4. Raznovrsnom hranom smanjuje se rizik da će neki hranjlivi sastojak ostati u manjku.

Pravilnim izborom hrane doprinosimo održavanju zdravlja, mentalnoj i telesnoj sposobnosti pa je zato važan kvalitetan i raznovrstan odabir namirnica.

3. Princip kvantiteta (koja količina svake vrste namirnica je dovoljna)

Neophodan je dobra procena koliko koje vrste namirnica treba unositi.

  1. Nedovoljni unos troši rezerve organizma, usporava telesni razvoj  i ograničava normalne fiziološke procese i aktivnosti, a samim time i zdravlje.
  2. Preveliki unos dovodi do opterećenja organizma, nepravilne prerasporedele telesne mase, smanjuje funkcionalnost organizma.
  3. Teško je spremiti obrok običnim sumiranjem nutritijenata, što bi ličilo na hemijsku laboratorijiu. Namirnice su prirodne mešavine potrebnih hemijskih sastojaka. Svaka namirnica čini specifičnu mešavinu. Poznavanjem sastojaka namirnica može se odabrati kombinacija koja zadovoljava potrebe konkretne osobe.