Tag Archives: pripravnik

Promena radnog mesta i ispit za licencu

Vaspitači, nastavnici i stručni saradnici mogu tokom svog radnog veka da u određenim situacijama i okolnostima menjaju radna mesta u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Događa se u praksi  da vaspitači koji su neko vreme radili u predškolskim ustanovama završe učiteljski fakultet i nastavljaju svoju karijeru kao učitelji u školi. Takođe, stručni saradnici koji su u školi radili na tim radnim mestima, mogu u nekom trenutku da dobiju radno mesto nastavnika, ukoliko postoje predmeti  koji zahtevaju takvu stručnu spremu (npr. nastavnici psihologije i sl.). Ove promene se u poslednje vreme češće dešavaju u obrazovanju zbog smanjenja broja dece u školama, manjeg broja odeljenja i tehnoloških viškova, tako da zaposleni prihvataju svako radno mesto za koje su stručni.

Pitanje koje su postavljali prilikom promene radnog mesta u obrazovanju se odnosilo na priznavanje stečene licence za rad u obrazovanju – konkretnije, da li im se položen ispit za licencu priznaje u slučaju promene radnog mesta ili ustanove u oblasti obrazovonja?

Pravilnikom, čl 21., je regulisano da :

“Položen ispit za licencu priznaje se za rad u predškolskoj ustanovi, školi, školi sa domom učenika i domu učenika.” – što znači da jednom stečena licenca u obrazovanju važi za  sve navedene obrazovno-vaspitne ustanove.


Radi pojašnjenja navešću neke primere iz prakse.

Prvi primer: Prelazak iz predškolske ustanove u školu

Vaspitač koji je nekoliko godina radio u predškolskoj ustanovi  i  ima položen ispit za licencu vaspitača u međuvremenu je završio učiteljski fakultet i počeo u nekoj školi da radi kao učitelj. Pošto već ima licencu za rad u obrazovanju nije u obavezi da ponovo polaže ovaj ispit, niti da se uvodi u posao učitelja kao pripravnik.

Drugi primer

Stručni saradnik koji ima licencu za stručnog saradnika, a u međuvremenu prelazi u nastavu, ili obrnuto nije u obavezi da ponovo polaže ispit, niti da obavlja pripravnički staž- priznaje mu se postojeća licenca.

Treći primer se odnosi na pripravnički staž

Psiholog je obavio pripravnički staž za nastavnika psihologije u nekoj srednjoj školi i škola ga je prijavila za polaganje ispita za licencu. U međuvremneu se zaposlio u osnovnoj ili srednjoj školi kao stručni saradnik i postavlja se pitanje, da li mora obavljati pripravnički staž i za ovo radno mesto. Pošto je već imao status pripravnika, a pripravnik ne može biti dva puta,  priznaje mu se pripravnički staž iz prethodne škole, kao i ispit za licencu kada ga položi. Zato je važno da bude u kontaktu sa školom koja ga je prijavila za polaganje ispita,  jer će Ministarstvo toj školi prosleđivati obaveštenja o polaganju ispita.

 

Mirsada Topalović, psiholog

 

Plan rada pripravnika

Iskustva škola u pružanju podrške pripravnicima  su različita po mnogo čemu: u nekim školama mentor i pripravnik se retko sretnu (jer, recimo, ne rade u istoj školi), u nekima su vrlo često u zajedničkim aktivnostima i posvećeno obavljaju sve svoje dužnosti, negde su pripravnici prepušteni sami sebi, negde su manje motivisani za rad i oni i mentori – svakako da za sve ovo postoje neki razlozi. Kvalitet rada i saradnje mentora i pripravnika  zavisi od mnogo faktora među kojima je urađen plan zajedničkog rada jedan od najvažnijih.

Plan (godišnji i mesečni) je sastavni deo pedagoške dokumentacije koju vodi pripravnik, a mentor mu pomaže u njegovoj izradi. Godišnjim planom je obuhvaćeno sve ono što će pripravnik uz pomoć mentora raditi tokom obučavanja za samostalan rad.  Plan se donosi odmah na početku pripravničkog staža i pri njegovoj izradi treba uzeti u obzir sve oblasti programa uvođenja u posao pripravnika:

  • Planiranje, programiranje, ostvarivanje i vrednovanje obrazovno-vaspitnog rada
  • Praćenje razvoja i postignuća učenika
  • Saradnja sa kolegama, porodicom i lokalnom zajednicom
  • Rad sa učenicima sa smetnjama u razvoju
  • Profesionalni razvoj
  • Dokumentacija

Program je naveden na kraju Pravilnika o dozvoli za rada nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika. Za savaku oblast programa su navedeni  ishodi, odnosno znanja, veštine i stavovi koje pripravnik treba da stekne. Ishodi su vrlo konkretni i olakšavaju izbor sadržaja plana rada pripravnika.

Takođe, prilikom izrade plana rada pripravnika treba imati u vidu da, po Pravilniku mentor:

  • Pruža pomoć pripravniku u pripremanju i izvođenju obrazovno-vaspitnog rada,
  • Prisustvuje obrazovno-vaspitnom radu najmanje 12 časova u toku pripravničkog staža,
  • Analizira obrazovno-vaspitni rad u cilju praćenja napredovanja pripravnika,
  • Pruža pomoć u pripremi za proveru savladanosti programa,

Pripravnik trba da:

  • prisustvuje na 12 časova ili aktivnosti mentora, ili nekih nastavnika koje odredi mentor.

Godišnji i mesečni plan rada pripravnika bi trebalo da ima sadržaj rada, vremensku dinamiku i izvšioce posla. Sadržaje ovih planova čine gore navedene oblasti programa uvođenja u posao pripravnika koje se detaljno razrađuju kroz mesečne planove, uz pomoć navedenih ishoda u svakoj oblasti, i na osnovu ostalih poslova iz godišnjeg plana rada škole  po izboru mentora i pripravnika.  Veoma je važno da pripravnik dobro upozna godišnji plan rada škole jer su u njemu planirane sve aktivnosti za datu  godinu u kojima će i on učestvovati.

Primer godišnjeg plana rada

Sadržaj rada

 

dinamika

 

izvršioci

 

napomena

 

Planiranje, programiranje, ostvarivanje i vrednovanje obrazovno-vaspitnog rada  (ovde se navode ključne stvari u vezi planiranja, realizacije i vrednovanja svih oblika O-V rada: npr. izrada globalnih i operativnih planova rada pripravnika…, priprema za čas/aktivnost, realizacija obaveznih časova (12 +12), prisustvo dodatnoj, dopunskoj nastavi, čas odeljenskog starešine, izrada didaktičkih srestava itd…

 

 

Ključne stvari definišemo iz ishoda ove oblasti, godišnjeg plan arada škole i aktuelnih potreba škole

 odrediti mesece kada će se sadržaji iz oblasti planiranja raditi – pretpostavljam da su to svi meseci u toku školske godine

 

 

 

 

pripravnik je  uglavnom izvršilac svih aktivnosti, izuzev realizacije 12 časova mentora kojima prisustvuje pripravnik. Za svaki sadržaj rada mentor pruža pomoć, daje uputstvo šta i kao treba raditi.

 

U nastavku tabele se navode i ostale oblasti uz detaljniju razradu i navođenje sadržaja rada važnih za tu oblast.

Kada se napravi pregledan godišnji plan rada pripravnika, mesečne planove  nije teško sročiti, jer su smernice za njih navedene u godišnjim.

Ovo je samo predlog jednog plana rada mentora. Naravno, svaki mentor i pripravnik imaju slobodu da urade plan po svojim principima i potrebama. Važno je da tokom staža pripravnik upozna i nauči sve ono što će mu biti potrebno da kvalitetno radi sa svojim učenicima. A to će lakše postići ukoliko ima mentora koji mu pomaže da napravi sadržajan plan rada sa preciznim rokovima uz pomoć propisanog programa uvođenja u posao nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika (Pravilnik).

Na osnovu mog iskustva pripravnici koji nisu dobijali pomoć na ovaj način, uz detaljno urađen plan rada i koji su nasumično dobijali podršku od svojih kolega su imali  puno nedoumica tokom pripremanja ispita za licencu, a na samom ispitu su delovali nesigurno.

 

Mirsada Topalović, psiholog

Važno je imati dobrog mentora

Biti mentor je izazov za svakog nastavnika koji je stekao potrebno iskustvo u obrazovno-vaspitnom radu i  želi da ga prenese kolegi pripravniku. Čak i zakonska rešenja predviđaju da škola za mentora bira istaknutog nastavnika, vaspitača ili stručnog saradnika koji ima licencu i jedno od propisanih zvanja, ili umesto toga potrebno radno iskustvo (najmanje pet godina).

Potrebno je da za mentora bude izabran najbolji nastavnik, jer njegov način rada ima veliki uticaj na napredovanje pripravnika tokom savladavanja programa   uvođenja u posao kojim se on osposobljava za samostalan rad i polaganje ispita za licencu.

 

Obaveze mentora i pripravnika

Mentor  pripravnika uvodi u posao po programu koji je sastavni deo Pravilnika o dozvoli za rad nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika tako što:

  • pruža pomoć pripavniku u pripremanju i izvođenju obrazovno-vaspitnog rada,
  • prisustvuje obrazovno-vaspitnom radu koji realizuje pripravnik najmanje 12 časova u toku pripravničkog staža,
  • prati napredovanje pripravnika analiziranjem njegovog obrazovno-vaspitnog rada,
  • pruža pomoć u pripremi pripravnika za proveru savladanosti programa.

Pripravnik, takođe ima obavezu da prisustvuje aktivnostima mentora u trajanju od najmanje 12 časova tokom pripravničkog staža: nastavnik prisustvuje nastavi koju realizuje mentor, vaspitač aktivnostima, a stručni saradnik nekom obliku obrazovno-vaspitnog rada mentora.

Pripremanje i prisustvo obrazovno-vaspitnom radu najmanje 12 časova se odnosi na nastavu i ostale oblike rada, u zavisnosti od radnog mesta pripravnika – da li je nastavnik, vaspitač ili stručni saradnik.

Dokumentacija mentora i pripravnika

Tokom pripravničkog staža potrebno  je uredno voditi evidenciju o planiranim i realizovanim aktivnostima mentora i pripravnika i prikupljati svu propisanu dokumentaciju, ne samo zbog praćenja napredovanja pripravnika, već i zbog toga što je ona polazište za izradu potrebnih izveštaja na kraju pripravničkog staža:

  • mentor je u obavezi da napiše i direktoru preda izveštaj o osposobljenosti pripravnika za samostalan rad,
  • komisija za proveru savladanosti programa, pred kojom pripravnik polaže ispit u školi daje ocenu o savladanosti programa u pisanoj formi u vidu izveštaja – prilikom sačinjavanja izveštaja komisija razmatra izveštaj mentora, evidenciju pripravnika o njegovom radu, ocenu komisije o pripremi, izvođenju i odbrani odgovarajućeg oblika obrazovno-vaspitnog rada.

Na samom početku pripravničkog staža potrebno je da  mentor i pripravnik urade plan po kojem će raditi tokom trajanja staža, to je ključni dokument od kojeg zavisi kvalitet njihovog rada. Zato je važno odvojiti potrebno vreme za planiranje.

Tokom rada mentor vodi dokumentaciju o:

  • ostvarivanju plana uvođenja u posao pripravnika,
  • posećenim časovima, aktivnostima – teme, vreme,
  • zapažanjima o radu pripravnika – napredovanje pripravnika u datim okolnostima,
  • preporukama za unapređivanje svih oblika obrazovno-vaspitnog rada i rada sa roditeljima,
  • oceni postupanja pripravnika po datim preporukama.

Pripravnik je u obavezi da vodi pedagošku dokumentaciju koju čine godišnji i mesečni planovi rada, pisane pripreme za časove nastavnika, aktivnosti vaspitača, plan rada (aktivnosti) stručnog saradnika. Osim navedene pedagoške dokumentacije pripravnik  vodi i dokumentaciju o:

  • ostvarivanju plana uvođenja u posao,
  • posećenim časovima, aktivnostima – teme, vreme,
  • zapažanjima o svom radu i radu sa decom, odnosno učenicima,
  • preporukama mentora i sopstvenim idejama za unapređivanje svih oblika obrazovno-vaspitnog rada i rada sa roditeljima,
  • ostvarenim oblicima stručnog usavršavanja.

Ova dokumentacija ulazi u portfolio pripravnika.

Obaveznost vođenja dokumentacije mentora i pripravnika i pisanje potrebnih izveštaja je propisano čl. 7 i čl 9 Pravilnika

Izveštaj komisije za proveru savladanosti programa u školi se prosleđuje Ministarstvu/Pokrajinskom sekretarijatu uz ostalu dokumentaciju i prijavu za ispit za licencu. Članovi ispitne komisije za licencu uvek čitaju ovaj izveštaj radi detaljnijeg sticanja uvida u kompetencije kandidata koji polaže ispit (iz mog iskustva kao člana komisije ) i delom doprinosi ishodu samog ispita. Zato je važno da komisija pri njegovoj izradi detaljno pregleda kompletnu dokumentaciju rada mentora i pripravnika. Takođe, iz razgovora sa kandidatima na ispitu za licencu uvidela sam da su oni kandidati kojima su mentori pružali pomoć u svakom koraku i vodili urednu evidenciju bili opušteniji na ispitu, pokazali viši nivo kompetentnosti i uvek bili uspešni na ispitu.

Često ditrektori škola imaju dileme koje se odnose na izbor mentora – koji nastavnik je najbolji za to, koga uzeti kada škola nema stručnog nastavnika ili stručan nastavnik ne ispunjava sve uslove koje propisuje Pravilnik. Neki od nastavnika nerado prihvataju ovu ulogu jer imaju dosta drugih obaveza, ili treba da putuju u drugo mesto kada je pripravnik iz druge škole, što je sve tehnički problem za rešavanje.

Bez obzira na sve ove teškoće mentorstva, podučavanje kolege početnika je izazov za one najbolje nastavnike koji  žele da se oprobaju na ovom polju horizontalnog učenja i prenošenja sopstvenog znanja i iskustva. Izazov je za svakog nastavnika koji želi da napreduje u svojoj struci i stekne neko od zvanja nastanika, vaspitača i stručnih saradnika u svom portfoliju treba da ima dokaze da je bio mentor kolegi pripravniku.

 

Mirsada Topalović, psiholog

Pripravnik od škole do škole

Prosvetni radnici u današnje vreme svoje prvo radno iskustvo najčešće započinju menjajući nekog odsutnog kolegu na nekoliko meseci ili kada se ukaže prilika za nekoliko časova koji su preko norme nastavniku koji već radi u školi. U oba slučaja radi se o  početniku koji nema iskustvo rada u školi, a posao mora da obavlja samostalno. U ovakvoj situaciji potrebna je velika podrška od strane škole, kako bi početnik bio uspešan u svom poslu.

Šta škola može učiniti ?

Najčešća praksa je da se nastavnik uputi na stručnu službu škole da bi dobio osnovna uputstva kako treba da realizuje nastavu i obavlja ostale poslove u školi. Ako je početnik stručni saradnik (stručna služba ) ili sekretar škole situacija je još teža, jer nema stručne službe kojoj može da se obrati za pomoć. Kada se nađu u ovakvoj situaciji, stručni saradnici-početnici se obično obraćaju kolegama iz drugih škola i pomoć dobijaju tu i tamo, u zavisnosti od okolnosti.

U ovakvim situacijama škola  ima zakonsku mogućnost da početniku koji je prvi put zasnovao radni odnos na nekoliko meseci (mesec, dva ili više) omogući da započne obavljanje pripravničkog staža po proceduri koju reguliše Pravilnik,  ali se često u praksi to ne dešava.

Bez obzira što početnik nije zasnovao radni odnos na godinu dana, po članu 145. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja on ima pravo na status pripravnika i na  pripravnički staž:

               ” Pripravnik, u smislu ovog zakona, jeste lice koje prvi put u svojstvu nastavnika, vaspitača, stručnog saradnika, odnosno sekretara zasniva radni odnos u ustanovi, sa punim ili nepunim radnim vremenom i osposobljava se za samostalan rad, savladavanjem programa za uvođenje u posao i polaganjem ispita za licencu, odnosno stručnog ispita za sekretara ustanove…” 

Po zakonskoj proceduri  škola je obavezna da pripravniku, počev od dana prijema u radni odnos odredi mentora (član 5. Pravilnika).

Kada pripravniku prestane radni odnos u školi u kojoj je prvi put zasnovao radni odnos, svako sledeće zapošljavanje mu daje pravo da nastavi započeti pripravnički staž. To znači da nova škola u kojoj  je takođe zasnovao radni odnos na nekoliko meseci ima obavezu da mu odredi mentora. Poslednja škola u kojoj ovaj pripravnik navrši godinu dana pripravničkog staža organuzuje proveru savladanosti programa i potom ga  prijavljuje za polaganje ispita za licencu.

Dokumentacija o obavljanju pripravničkog staža se prenosi iz škole u školu, kako bi na kraju, u poslednjoj školi bila kompletirana.

Dakle, zakonski propisi dozvoljavaju da se pripravnički staž u obrazovno-vaspitnim ustanovama može obavljati u svakoj školi u kojoj početnik radi, dok ne napuni godinu dana, koliko staž traje. Na taj nači  početnik ne  gubi vreme, čekajući da ga neka škola primi na godinu dana i što je još važnije, stiče svoju praksu na profesionalan način uz podršku mentora. Jedini uslov koji treba da ispuni se odnosi na stručnu spremu koja je zakonski propisana  ( vidi članak o uslovima za obavljanje staža)

Početnici koji se nađu u ovakvoj situaciji treba da direktore škola podsete na ove zakonske mogućnosti, a u slučaju potrebe mogu da se konsultuju kod stručne službe Ministarstva  – Odsek za polaganje ispita za licencu, direktore i sekretare ustanova 

 

Mirsada Topalović, psiholog

Ko plaća ispit za licencu?

Često na društvenim mrežama možemo pročitati pitanaja i komentare koji se odnose na plaćanje ispita za licencu. Iskustva zaposlenih u prosveti po ovom pitanju su različita. Dok jednima  prvo polaganje ispita  plaća škola, drugi sami plaćaju ovaj ispit.

Dešava se da  škola realno nema novca, jer sve troškove ove vrste potražuje iz budžeta opštine, i tada je  jedino rešenje da kandidat za polaganje licence sam uplati novac Ministarstvu, za šta dobija priznanicu  kao dokaz da je on lično uplatio potrebni iznos. Sa ovom priznanicom kasnije potražuje sredstva od škole (a škola od opštine) i na taj način se novac vraća kandidatu.

Ukoliko kandidat preda novac na blagajni škole, (kako bi škola uplatila ispit), kao dokaz o uplati kandidat  treba da dobije priznanicu, i na osnovu ove priznanice može tražiti novac nazad od škole. Ukoliko ne postoji priznanica, novac se ne može tražiti.

Dešava se, na žalost, da škola ne vrati novac kandidatu sa objašnjenjem da je prošlo mnogo vremena od polaganja ispita ili da nemaju novca ili da opština neće da izvrši povraćaj novca…

Svi ovi razlozi koje škole navode  nisu validni i kandidat koji prvi put polaže ispit za licencu, bez obzira da li je položio ili ne, ima pravo na povraćaj novca, ako je sam platio ispit (Pravilnik, član 19). Ukoliko škola uporno odbija da povrati novac, potrebno je pismenim zahtevom obratiti se upravi škole i konsultovati pravnu službu.

Takođe, za povraćaj novca nije bitno u kom vremenu će kandidat položiti ispit, jer je za prijavu ispita Ministarstvu neophodno proslediti kompletnu dokumentaciju čiji je sastavni deo i dokaz o uplati troškova (vidi članak  Procedura polaganja)

Svaka škola može svojim finansijskim planom da planira i potražuje sredstva od opštine za ovu namenu kada god  ima pripravnika kojeg posle obavljenog pripravničkog staža i položenog ispita u školi očekuje polaganje  ispita za licencu (vidi članak Provera savladanosti poroigrama..)  Ukoliko se desi da nisu planirali sredstva  na vreme, uvek se može planirati i posle uplate ispita (budžet za narednu godinu).

Škole su dužne (i uvek imaju mogućnost) da vrate  novac za prvo polaganje licence kandidatu koji je sam sebi platio ispit.

 

Mirsada Topalović, psiholog

Može li se biti pripravnik bez master diplome?

Mladi ljudi po završenom  fakultetu  žele da se što pre zaposle i započnu svoju profesionalnu karijeru. To je razumljivo očekivanje posle uloženog  truda tokom višegodišnjeg školovanja.master, pripravnik, mentor, staž

U prosveti često postoji potreba za određenim profilom nastavnika/stručnih saradnika, bilo zbog odlaska u penziju ili  zamene odsutnog kolege na duže vreme. Ukoliko se na ova upražnjena mesta jave početnici bez radnog iskustva, škole ih zapošljavaju i organizuju im obavljanje pripravničkog staža koji traje godinu dana.

Dešava se u praksi da se u školi ne obrati pažnja na važnu stavku iz “Pravilnika o dozvoli za rad nastavnka, vaspitača i stručnih saradnika” (Pravilnik) kojom je propisano da obavezu uvođenja u posao (pripravnički staž)  i polaganje ispita za licencu imaju oni početnici koji ispunjavaju uslove za nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika. Ispunjeni uslovi znače  posedovanje odgovarajuće stručne spreme propisane Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, član 140.

Ako škola na radno mesto nastavnika/stručnog saradnika  primi nekog sa diplomom akademskih studija (prvi stepen), ukoliko u tom trenutku nema kandidata sa master diplomom, po Pravilniku kandidat nema pravo da obavlja pripravnički staž, jer nije stručan za radno mesto koje zauzima (član 3 Pravilnika).

Na žalost, u praksi se događa da škole i početnicima  bez master diplome organizuju obavljanje pripravničkog staža i prijavljuju kandidate za polaganje ispita za licencu, ali  Ministarstvo takve prijave odbija sa obrazloženjem da kandidat nije  bio stručan u periodu obavljanja pripravničkog staža. U takvoj situaciji pripravnički staž se mora ponovo obaviti i ponovo pokrenuti cela procedura oko ispita za licencu  kada kandidat stekne master diplomu.

Oni koji su bili u ovakvoj situaciji su doživeli veliku neprijatnost, jer očekujući da budu pozvani na ispit od ministarstva dobiju objašnjenje da im se ne priznaje obavljeni pripravnički staž.  Zato mlađim kolegama preporučuju da se dobro upoznaju sa propisima i procedurama koje regulišu zapošljavanje u obrazovanju, obavljanje pripravničkog staža i polaganje ispita za licencu. Pomoć u tumačenju propisa uvek mogu da potraže od stručnih službi Ministarstva  ili stručnih lica.

 

Mirsada Topalović, prosvetni savetnik

Provera savladanosti programa uvođenja u posao pripravnika u školi

Škole često imaju pitanja u vezi  provere savladanosti programa uvođenja u posao (u školi ga obično zovu “ispit”) nastavnika/vaspitača/saradnika koja se organizuje u školi/predškolskoj ustanovi neposredno posle obavljenog  pripripavničkog staža. Ovom “ispitu” se obično pridaje manji značaj , iako od njegovog ishoda zavisi da li će pripravnik imati pravo da pristupi polaganju ispita za licencu.

Albert Anker – The school exam, 1862

Jedno od tih pitanja sa kojim sam se nedavno susrela se odnosilo na sastav školske komisije za proveru savladanosti programa u slučaju kada škola nema stručnog saradnika. Odgovor na ovo pitanje nije direktno naveden u Pravilniku o dozvoli za rad nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika (u daljem tekstu Pravilnik),  ali se svakako do njega može doći detaljnim čitanjem Pravilnika.

Pre svega potrebno je obratiti pažnju na nekoliko ključnih aspekata Pravilnika koji se odnose na savladavanje programa za pripravnike u vaspitno- obrazovnim ustanovama:

  • program uvodjenja u posao,
  • sastav komisije za proveru savladanosti programa u ustanovi,
  • izveštaj komisije.

Komisiju za proveravu savladanosti programa za pripravnike (Komisija) obrazuje direktor rešenjem, u sastavu od najmanje tri člana. Direktor, koji je ujedno i predsednik Komisije i stručni saradnik su stalni članovi komisije. Treći član je:

  • član stručnog veća za oblast predmeta kojem pripada pripravnik – za nastavnika,
  • član vaspitno-obrazovnog veća, odnosno pedagoškog veća – za vaspitača u predškolskoj ustanovi i vaspitača u školi sa domom,
  • predstavnik nastavničkog/vaspitno-obrazovnog/pedagoškog veća – za stručnog saradnika, u zavisnosti od tipa ustanove u kojoj je stručni saradnik zaposlen.

Mentor ne može da bude član Komisije, ali ima obavezu da prisustvuje proveri savladanosti programa.

Stručni saradnici iz drugih ustanova mogu biti članovi  Komisije za proveru savladanosti programa, kako bi pomogli ustanovi koja nema stručnog saradnika u trenutku kada organizuje ovaj “ispit”. O tome se dogovaraju direktori obe ustanove.

Proverera savladanosti programa može se organizovati najranije nakon godinu dana rada pripravnika u ustanovi, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja izveštaja mentora o radu sa pripravnikom i čini je:

  • izvođenje i odbrana časa u školi – za nastavnike
  • izvođenje aktivnosti sa odbranom u predškolskoj ustanovi – za vaspitače/medicinske sestre,
  • prikaz i odbrana aktivnosti stručnog saradnika u ustanovi i vaspitača u domu učenika.

Proveru savladanosti programa vrši Komisija u punom sastavu  pred kojom pripravnik izvodi gore navedeni oblik obrazovno-vaspitnog rada.

Ocenu o savladanosti programa daje komisija u pisanoj formi u vidu izveštaja. Još jednom naglašavam da je ovaj izveštaj neopohadn za prijavu polaganja za licencu.

Mirsada Topalović, prosvetni savetnikPsiholog Mirsada Topalović