Category Archives: Zdrava ishrana

Šta deca u svetu jedu za doručak?

Za školsku decu, doručak je najvažniji obrok. Lako se kaže  šta nije preporučljivo davati deci za doručak,  ali je teže dati konkretni primer. Od pomoći mogu biti primeri iz različitih zemalja svesta. Evo šta deca u svetu obično doručkuju.

Italija

Decji dorucak u Italiji
Italijanski dorucak

Lokalna riba na podlozi od rukole,  testenina sa sosom od paradajza, Caprese salata (sir, paradajz i bosiljak),  kriška francuskog hleba  i grozd.

Finska

Decji dorucak u Finskoj
Finski dorucak

Supa od graška, salata od cvekle, salata od šargarepe, hleb i “pannakkau” (desert palačinke) sa svežim bobicama

Francuska

3 Decji dorucak u FrancuskojBiftek, šargarepa, boranija, sir i sveže voće.

Brazil

Decji dorucak u Brazilu
Brazilski doručak

Svinjsko meso sa mešanim povrćem,  crni pasulj i pirinač, salata, hleb i pečene banane

Južna Koreja

Decji dorucak u Juznoj Korei
Korejski dorucak

Riblja čorba, tofu  preko pirinča, “kimchi” (tradicionalno korejsko jelo  – povrće sa sosom) i sveže povrće

Grčka

Decji dorucak u Grckoj
Grčki doručak

Pečena piletina preko orzo-testenine, sarmice od vinovog lista, salata od krastavca i paradajza, sveže pomorandže,  i grčki jogurt sa semenkama nara.

Ukraina

Decji dorucak u Ukraini
Ukrainski dorucak

Pire krompir sa kobasicama, boršč, kupus i “syrniki” (palačinke-desert)

Španija

Decji dorucak u Spaniji
Spanski dorucak

Dinstani škampi na smedjem pirinču i povrću, “gazpacho” (hladna supa od povrća), sveže paprike, hleba i narandža.

USA

Decji dorucak u Americi
Američki doručak

Pohovani komadići piletine, pire krompir, grašak, voćni kup i čokoladni “chip” kolačić.

 

 

 

 

Photography by sweetgreen.

Preskakanje doručka nije dobra navika

Nastavnici u osnvonim i profesori u srednjim školama  primećuju da sve više dece preskače doručak.

raznovrsna hranaPreskakanje doručka nije dobra navika. Zabluda je da se izostavljanjem doručka može smanjiti telesna težina. Istraživanja pokazuju  da deca koja redovno  doručkuju  imaju manju  telsnu masu u odnosu na decu koja preskaču doručak .

Deluje neverovatno, ali ona deca koja redovno doručkuju unose više kalorija,  vlakana i holesterola,  računajući celodnevni unosu hrane,  ali zato unose manje nezdravih masti. Deca koja preskoče doručak, obično nadoknade unos drugim obrocima u toku dana, ali je tada ta hrana manje kvalitetna, tj. slabije balansirana.

Doručkovanje  takodje ima uticaja i na postignuća u školi. Mnoge studije pokazuju da deca koja doručkuju bolje funkcionišu, postižu bolje rezultate, imaju bolju koncentraciju i više energije.

nasmejani dorucakDeca koja doručkuju generalno su boljeg zdravlja, a to je povezano sa vrstom hrane koja se obično unosi jutarnjim obrokom.  Doručak obezbedjuje hranljive potrebe dece mnogo bolje nego ostali obroci tokom dana. Doručak je odlična prilika da se pojedu vlakna u obliku cerelarija i hleba od integralnog brašna. Vlakna mogu biti od pomoći kod kontrole telesne težine i povezuje se sa nižim vrednostima holesterola u krvi.

 https://www.healthychildren.org/English/healthy-living/nutrition/Pages/The-Case-for-Eating-Breakfast.aspx

Tri principa pravilne ishrane

Pojam pravilne ishrane podrazumeva zadovoljenje potreba organizma za dnevnim unosom energije i dovoljnom količinom prehrambenih i zaštitnih materija koje su neophodne za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja.

dobro balansirani sastojci hrane čine zdrav obrokPrvi i osnovni  princip zdrave ishrane jeste: Uneti odgovarajuću količoinu potrebnih namirnica

Iz ovog proizilaze sekundarni principi:

1.   Princip individualbnosti (potrebe konkretne osobe)

Kod pripremanja hrane za dete treba imati na umu:

  1. Uzrast (u ranom dečjem uzrastu je velika potreba za gradivnim materijama, u adolescenciji energetske potrebe su veće…)
  2. Nasledne faktore (predispozicija za odredjene poremećaje i bolesti vezane za ishranu, “sklonost” ka debljanju)
  3. Uskladjivanje ishrane sa dominantim tipom
  4. Ugradnja zdravog načina ishrane u individualni životni stil.

2.  Princip kvaliteta (odrediti koje su to namirnice potrebne)

Hranom se osigurava unos materija neophodnih

  1. izaberi zdravu hranu
    Izabrati zdravu hranu nije lako

    Za izgradnju tkiva (belančevina, gvožđa i kalcijuma),

  2. Energija neophodna za odvijanje procesa metabolizma i telesnu aktivnost (masti i ugljeni hidrati)
  3. Nutrijenti potrebni za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali).
  4. Raznovrsnom hranom smanjuje se rizik da će neki hranjlivi sastojak ostati u manjku.

Pravilnim izborom hrane doprinosimo održavanju zdravlja, mentalnoj i telesnoj sposobnosti pa je zato važan kvalitetan i raznovrstan odabir namirnica.

3. Princip kvantiteta (koja količina svake vrste namirnica je dovoljna)

Neophodan je dobra procena koliko koje vrste namirnica treba unositi.

  1. Nedovoljni unos troši rezerve organizma, usporava telesni razvoj  i ograničava normalne fiziološke procese i aktivnosti, a samim time i zdravlje.
  2. Preveliki unos dovodi do opterećenja organizma, nepravilne prerasporedele telesne mase, smanjuje funkcionalnost organizma.
  3. Teško je spremiti obrok običnim sumiranjem nutritijenata, što bi ličilo na hemijsku laboratorijiu. Namirnice su prirodne mešavine potrebnih hemijskih sastojaka. Svaka namirnica čini specifičnu mešavinu. Poznavanjem sastojaka namirnica može se odabrati kombinacija koja zadovoljava potrebe konkretne osobe.